Šta čeka smilje i maline u 2017.

PODIJELI

Prošla godina kako za smiljare, nije bila uspješna ni za uzgajivače malina, a razlog su vremenske neprilike koje su u ključnim mjesecima zahvatile BiH.

Malina i smilje su kulture koje su u godinama iza nas proglašene kulturama budućnosti ili biljem pomoću kojeg je moguće doći do pristojne ili vrlo dobre zarade. Smilje koje uspijeva tek u Hercegovini u sklopu ogromne propagande rađene u 2015. etiketirano je kao hercegovačko zlato, a jedan kilogram pomenute, dotad manje poznate, biljke u to vrijeme koštao je čak sedam KM. U 2016. cijena je očekivano opala.

Destilerije

Sporazumom otkupljivača pred ljetnu berbu određena je cijena od 3 KM po kilogramu, što je (bez obzira na to što je prepolovljena) bila primamljiva cijena za skoro sve uzgajivače. Veliki problem za njih predstavljao je u to vrijeme manjak destilerija, odnosno činjenica da su otkupljivači bili pretrpani urodom. Dovelo je to i do kasnog branja, što je značajno utjecalo i na kvalitet smilja i eteričnog ulja.

Brojni uzgajivači koji u junu i julu nisu uspjeli prodati prispjelo smilje, kako bi spasili ono što se dalo spasiti, opredijelili su se na proizvodnju ulja u svojoj režiji. Dostupno im je bilo nekoliko malih, privatnih destilerija koje su uslugu skupo naplatile. Do danas (pola godine kasnije) većina uzgajivača koji su proizveli ulje nije ga prodala pošto otkupljivači “vjeruju samo svom proizvodu“.

Do kraja godine situacija na tržištu ipak se popravila, pa jesenja berba nije donijela slične probleme. Uzgajivači su uspjeli prodati urod, i to čak i po nešto većoj cijeni od tri KM (dosezalo do 3,30 KM). Šta donosi 2017, teško je predvidjeti, ali poznajući pohlepu otkupljivača i trenutnu ponudu na tržištu koja je znatna, mogu se očekivati, nažalost, nova pojeftinjenja. Uzgajivači se ipak nadaju da će cijena i u 2017. ostati kao i u prošloj godini. Značajno je spomenuti da u budućnosti ipak ne bi trebalo doći do problema s plasmanom.

 Proizvođači sami pravili ulje - Šta čeka smilje i maline u 2017.

Proizvođači sami pravili ulje

Nedavno ispraćena godina kako za smiljare, nije bila uspješna ni za uzgajivače malina, a razlog su vremenske prilike ili bolje reći neprilike koje su u ključnim mjesecima zahvatile BiH. Urod je, prema riječima Gorana Papića iz kompanije Natural Food, koja se bavi preradom jagodičastog voća, bio u prosjeku manji za 40 posto u odnosu na 2015. Također, kvalitet voća bio je značajno slabiji u poređenju s prethodnim sezonama.

Zatvoreno tržište

– Generalno je otkup bio veći s obzirom na veći broj kooperanata u odnosu na prethodnu godinu. Današnja situacija posebno je teška za sve otkupljivače s obzirom na to da je prošlogodišnja malina preplaćena. Raspolažemo punim hladnjačama, dok je izvoz u inostranstvo sve manji. Neke zemlje koje su dugogodišnji izvoznici maline imale su, za razliku od nas, uspješnu sezonu, što nam je praktično zatvorilo tržište i prekinulo potražnju, kaže Papić.
Upozorava i da je izvoz posljednjih mjeseci pao za čak 35 posto, kao i da predviđanja za 2017. nisu optimistična.

– Lako možemo doći u situaciju da otkupljivači neće imati kapacitet da prime novu robu. Stvar je pomalo zamršena pošto brojne institucije daju subvencije za proširenje proizvodnje zapostavljajući, svjesno ili ne, ostale segmente u lancu, a što nas vodi ka potpunom disbalansu s kojim bismo se lako mogli susresti u 2017. Ukoliko predstojeća bude godina normalnog uroda, ne znam gdje će se smjestiti između pet i sedam tona maline, pošto u BiH nemamo ni lager. Bojim se da će usljed svega ljudi izgubiti motiv za proizvodnju, podsjetio je Papić.

(Članak je preveden i na engleski jezik: What awaits immortelles and raspberries in 2017)

PODIJELI